| O brojnosti franjevaca |
U posljednjem desetljeću 18. stoljeća golema je uloga franjevaca u svjetovnom i vjerskom životu, kako Osijeka tako i njegove bliže i dalje okolice. O tome svjedoči „Ljetopis časnog samostana Našašća sv. Križa u nutarnjem gradu“ i zapis iz ožujka 1789. o službi otaca franjevaca. „Svećenici u službi samostana u Tvrđi bili su: gvardijan Aleksandar Tomiković, potonji cijenjeni profesor i ravnatelj osječke gimnazije, Mihajlo Katić, Alojz Redlić, Franjo Hofman, Petar Balić, upravitelj u Tenji, Modest Dreksler, profesor, Jakob Jurković, upravitelj u Aljmašu, Aleksa Ott, upravitelj u Sarvašu, Adalbert Vomačka, profesor gramatike, Josip Kalas, Brosch, profesor I. razreda humaniore, Blaž Niemec, kateheta humanističke gimnazije, Bonaventura Verniš, kateheta I. i II. razreda pučkih škola, Emerik Folk, profesor II. razreda gimnazije i Adalbert Bruttman, profesor gramatike. Svećenici koji su službovali izvan samostana bili su: Andrija Blažević, upravitelj u Dalju, Eugen Esterhamer, upravitelj u Bilju, Stjepan Lipljanić, kapelan u Brođancima, Kazimir Žirković, kapelan u Petrijevcima, Alojz Kraus, kapelan u Gornjem gradu, Ignacije Fries, kapelan u vojnoj bolnici u srijemskom mjestu Rumi te Bernard Makaj, kapelan u vojnoj bolnici u Cerniku“. Tekst pripremili i napisali: p. Željko Paurić i prof. dr. sc. Zlata Živaković-Kerže |