Za blagdan Blagovijesti (25. ožujka) svi koji su to željeli mogli su se kod osječkih franjevaca pripraviti trodnevnicom, što je počela 22. ožujka (četvrtak) misnim slavljem u 18 sati (u isto vrijeme počinjala je i u petak i subotu), koje je predvodio mons. Lovro Cindori, sada zagrebački kanonik i dugogodišnji župnik u svetištu u Mariji Bistrici. Završetak trodnevnice obilježen je nedjeljnim misnim slavljem u 9 sati, koje je također prikazao gost svećenik.

Prema riječima fra Željka Paurića svečano proslavljanje blagdana Blagovijesti osječki franjevci uveli su još u 18. stoljeću, kad ih je u samostanu u Tvrđi bilo 50. Odnosno, riječ je o 1762. godini, kada je dotadašnja Gospa Judska, koja je iz mađarskoga Juda u grad uz Dravu stigla dok ne mine opasnost nasilnih kalvina, ostala duže nego što je planirano i prozvana Gospom Osječkom. Njezino štovanje traje sve do danas i činjenica je kako su sadržaji vezani uz Blagovijest svake godine sve bolji i osmišljeniji. Tako je, naravno bilo i ove godine.

Trodnevnica kao duhovni sadržaj obogaćena je, naime, i zanimljivim kulturnim zbivanjima. Tako je u četvrtak (22. ožujka) nakon večernje mise korizmeni koncert održalo gradsko Pjevačko društvo Sv. Josipa. U subotu, također, poslije svete mise bilo je zanimljivo predavanje o ikonama na koje su osobito bili pozvani umjetnici. Bio je to, u neku ruku, uvod u izložbu ikonopisačke škole manastira Prohor Pčinjski s juga Srbije, što je u Hrvatskoj i u Osijeku prvi puta priređena i to baš u franjevačkoj galeriji. Uz franjevački samostan suorganizirao ju je Bogdan Malešević, urednik časopisa Zlatno pero, a otvorena je u nedjelju (25. ožujka) nakon večernje svete mise u 18 sati, koja je isto tako bila drugačija. Riječ je naime o latinskoj misi na kojoj je pjevan latinski koral. Imao ju je dr. Ivica Raguž, profesor na đakovačkoj Teologiji, a prema riječima fra Željka Paurića, rektora crkve i gvardijana samostana to je mistična misa, što se odvija uz svijetlost svijeća. Do sada su služene dvije i s obzirom na posjećenost sve su bile vrlo zanimljive, napose, mladima.

<< arhiva